Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, a ovaj puta konačno i u Mostaru, zakazani su početkom listopada 2024. godine.

Aktualni gradonačelnik Mostara Mario Kordić nositelj je gradske liste HDZ BiH. On je na toj funkciji naslijedio Ljubu Bešlića, koji je zbog neodržavanja izbora na dužnosti bio od ožujka 2003. do zadnjih izbora koji su u Mostaru održani 20. 12. 2020. godine.

Inače, ratnih događanja u Mostaru od proglašenja Grada od 1996. godine, postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika. Na tim pozicijama, podjsjeća HMS.ba, izmjenjivali su se Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić, piše Hrvatski Medijski Servis.

29 dužnosnika do 1990. godine

Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima bio je Milivoj Gagro, kandidat Hrvatske demokratske zajednice, koji je obnašao funkciju gradonačelnika od 14. studenoga 1990. godine do početka rata 1992. godine.

Gradonačelničku poziciju, kroz različite forme, u Mostaru je do 1990. godine obavljalo 29 dužnosnika. Godine 1871. funkciju gradonačelnika obavljala je svojevrsna skupština koju su činili predsjednik Ismail, te članovi Muhamed, Hamed, Huršid, Javer, Jure, Ivan i Lazar.

Od 6. kolovoza 1878. do svibnja 1890. godine Muhamed-beg Alajbegović je bio gradonačelnik, a njegov zamjenik Blaško Zelenika. Od siječnja 1890. do 6. siječnja 1897. godine Mostar je vodio Ibrahim-beg Kapetanović. Ahmet-beg Hadžiomerović bio je na čelu Mostara od lipnja 1897. do prosinca 1907. godine.

Od 1909. do 2. studenoga 1918. godine prvi čovjek Grada na Neretvi bio je Mustafa ''Mujaga'' Komadina. Smail-aga Ćemalović vodio je Mostar 10 godina, od 1919. do 1929. godine. Ćemalovića je naslijedio Ibrahim Fejić koji je gradonačelničku poziciju obavljao od 1929. do 1934. godine. U Fejićevo vrijeme postojali su podgradonačelnici a tu funkciju obavljali su Ljubo Krulj i dr. Vlatko Tambić. Doktor Muhamed Ridžanović bio je gradonačelnik Mostara u 1935. godini.

Od 1935. do 1945.

Ridžanovića je naslijedio Husaga Ćišić, koji je Mostar kao gradonačelnik vodio od 1935. do 1940. godine, a naslijedio ga je Husein Metiljević koji na toj poziciji ostaje do travnja 1941. godine. Za vrijeme NDH, Muhamed Butum upravljao je Mostarom od 1941. do 1942. godine, a njega je naslijedio Salih Efica ''Crni'', koji Mostarom vladao od 1942. do 1945. godine., do završetka Drugog svjetskog rata.

Dolaskom komunista od 1945. do 1946. godine gradonačelnik Mostara bio je Salko Fejić, kojeg je naslijedio Vinko Štantinger i koji je na toj dužnosti bio od 1946. do 1947. godine. Manojlo Ćabak tu funkciju obnašao je od 1947. do 1949. godine, a upravljanje Mostarom od njega je preuzeo Mustafa Sefo i zadržao se na toj poziciji do 1958. godine.

Od kolovoza 1958. do listopada 1961. na čelu Mostara bio je Vaso Gačić, kojeg nasljeđuje Dušan Vukojević do 1963. godine. Muhamed Mirica na funkciji gradonačelnika je od studenoga 1963. i svibnja 1967. Od svibnja 1967. do svibnja 1969. gradonačelnik je Avdo Zvonić.

Radmilo ''Braca'' Andrić tu dužnost obavljao je pet godina, od 1969. do 1974, a naslijedio ga je Izet Brković, koji je bio do 1976. godine. Dževad Derviškadić bio je na čelu Mostara od 1976. do 1982, a godinu poslije dužnost je obnašao Vlado Smoljan. Nikola Gašić Mostarom upravlja od 1983. do 1985. godine, a nasljeđuje ga Damjan Rotim, koji vođenje Mostara predaje Nijazu Topuzoviću ''Tozi'' i koji će tu ostati do 1988. godine. Jovo Popara je posljednji komunistički gradonačelnik Mostara. Tu dužnost obnašao je od 1988. do 14. studenoga 1990. godine i prvih višestranačkih izbora.

Na čelu grada nije bila žena

Ni jednom u povijesti grada na njegovom čelu nije bila žena. No bilo je pokušaja. Irma Baralija se kandidirala za gradonačelnicu na izborima 2021. godine te je ona bila kandidat ispred Naše stranke za ovu poziciju.

Iste godine, Baralija je podnijela neopozivu ostavku na mjesto potpredsjednice Naše stranke, a koja je i prihvaćena.

U pismu ostavke je dosta govorila o odgovornosti i ona je presudila u njenom slučaju, a govorila je o odgovornosti prema svojoj obitelji.

Gradonačelnik Mostara bira se iz reda vijećnika i vijećnica, odnosno Mostar za razliku ostalih gradova u BiH, izuzev i Sarajeva, ne bira prvog čovjeka grada izravno, već na posredan način.